Život nakon akutnog infarkta miokarda

Svi pacijenti sa akutnim infarktom miokarda trebaju biti spremni da nastave sa svojim zivotom, te dovoljno samosvjesni da znaju da prelezani akutni infarkt miokarda ne zna¢i nuzno invalidnost. Pacijent se treba postepeno vraéati u svakodnevne aktivnosti, sa jasnim planom za svaku sedmicu oporavka.

PRVA SEDMICA

Pacijent se može brijati, tuširati ili kupati u mlakoj vodi, jesti sve obroke za stolom, ići u toalet, gledati televiziju, slušati radio, čitati novine i knjige, kretati se po kući (ali ne po stepenicama), primati posjete, te se hraniti čestim i malim obrocima. Pacijent treba da izbjegava opstipaciju (uzimajte dovoljno voćnih sokova, šljiva i smokava), pušenje, uzbuđenje i napore. Neophodno je izbjegavati obilne obroke, jela koja nadimaju, suviše začinjenu i masnu hranu, kao i spolne odnose. Preporučuje se spavanje noću 8 do 9 sati, a pacijent treba da prilegne i svakog prijepodneva i poslijepodneva. Imperativno je terapiju uzimati redovno, po preporukama ljekara, u preporučenom vremenskom intervalu, uz praćenje savjeta o optimalnoj prehrani.

DRUGA SEDMICA

Pacijent smije biti aktivan po stanu, postepeno početi izlaziti oko kuće, smije pomagati kod lakših kućnih poslova, igrati omiljene igre i baviti se omiljenim zabavama kod kojih se sjedi. Vrijeme ležanja i mirovanja se treba postepeno kratiti. Postepeno pacijent može početi da obavlja važne poslovne razgovore, ako nisu brojni, dugački ili uzbudljivi.

TREĆA I ČETVRTA SEDMICA

Pacijent može izlaziti ako je lijepo vrijeme, hodati do 500 metara, svaki dan nešto duže, tako da do kraja četvrte sedmice pređe dnevno oko 2 kilometra. Može se postepeno početi kretati uz stepenice, u početku pola sprata, a zatim postepeno sve više, do jednog ili dva sprata. Treba izbjegavati izlazak po hladnom i vjetrovitom vremenu, hodanje uzbrdo, zamaranje, iscrpljivanje, emocionalno uzbuđenje, hodanje i fizičke napore neposredno nakon jela, kao i nošenje tereta.

PETA DO OSMA SEDMICA

Pacijent smije početi sa spolnim odnosima, postepeno se vraćati društvenoj aktivnosti, te se vratiti na posao sa skraćenim radnim vremenom. Treba izbjegavati prekomjerni unos hrane, debljanje, zamor, napetost, iscrpljivanje i aktivno bavljenje sportom. Pred kraj ovog perioda savjetuje se da pacijent porazgovara sa svojim ljekarom o eventualnoj promjeni radnog mjesta, vožnji automobila, kao i sudjelovanju u različitim oblicima rekreacije.

OD DEVETE SEDMICE

Pacijent smije raditi sve što je radio prije akutnog infarkta miokarda. Sportska takmičenja i prekovremeni rad treba izbjegavati, dok se vježbe za sticanje kondicije preporučuju.

PREPORUKE O SIMPTOMIMA U PREDJELU GRUDNOG KOŠA

Ljekaru se treba javiti u slučaju jake boli u predjelu grudnog koša, nedostatka zraka, lupanja srca ili nepravilnog rada srca, naglog dobijanja na težini (kilogram ili dva za dan ili dva, ili dva do tri tokom jedne sedmice), oticanja nogu, nemogućnosti ležanja na ravnoj površini, stalnog umora, klonulosti, znojenja, nesvjestice, ili ako se bilo šta drugo neobično pojavi ili dogodi. Neodređene tegobe u grudima obično su beznačajne, a smetnje pri dubokom udisanju, kao i napadi zijevanja, česti su i obično ne znače mnogo.

PRIJEDLOG ISHRANE

Tjelesna težina treba da bude u okviru 10% vrijednosti optimalne tjelesne težine. Kontrola šećerne bolesti, ako pacijent ima, mora biti adekvatna. Treba se truditi da se vrijednosti holesterola i triglicerida dovedu do optimalnih i preporučenih. Promjena prehrambenih navika ima veliki uticaj na kardiovaskularno zdravlje. Preporučuje se praćenje mediteranske dijete, koja podrazumijeva prehranu bogatu voćem, povrćem, žitaricama, leguminozama i koštunjavim voćem, u kojoj je maslinovo ulje vodeći izvor prehrambenih masnoća. Preporučuje se umjeren unos ribe, peradi i mliječnih proizvoda, te relativno nizak unos crvenog mesa. Povrće, voće, žitarice “punog zrna”, orašasti plodovi, mahunarke i povrtni proteini trebaju biti dio jelovnika pacijenta. Unos soli treba da bude reduciran do 5 grama dnevno (kafena kašika), a dodatno soljenje hrane treba izbjegavati.

Unos tekućine treba biti ograničen na 1,5 do 2 litra dnevno kod pacijenata na intenzivnoj diuretskoj terapiji (kod pacijenata sa smanjenom funkcijom lijevog ventrikula). Neophodno je optimizirati energetski unos, pri čemu bi 45-65% dnevnog unosa energije trebalo da bude iz ugljikohidrata, 20-35% iz masti, a 12-20% iz proteina.

Treba ograničiti unos masnoća bogatih zasićenim masnim kiselinama, i zamijeniti ih izvorima nezasićenih masnih kiselina, kao i uljima bogatim mononezasićenim masnim kiselinama (maslinovo, riblje), te proizvodima bogatim omega masnim kiselinama (masna riba, neka biljna ulja, orašasti plodovi, lanene sjemenke). Hrana bogata transmasnim kiselinama (grickalice, pržena hrana, različiti pekarski proizvodi, keksi), prerađeno meso, zaslađena pića i prirodna pića u većim količinama trebaju se izbjegavati.

Prestanak pušenja je imperativan, a alkohol treba reducirati na najmanju moguću količinu. Kofeinska kafa treba se izbjegavati kod pacijenata sa povišenim krvnim pritiskom i poremećajima ritma.

Suplementi (vitamin A, vitamin D, vitamin E, B9 (folna kiselina), B6, B12, selen, cink,
magnezijum, resveratrol, katechin, epikatechin, kvercetin, antocijanin, koenzim
Q10) imaju smisla u odgovarajucim količinama, iako njihova stvarna opravdanost primjene je i dalje predmet istrazivanja.

FIZIČKA AKTIVNOST

Fizička aktivnost (aerobna; 30-60 minuta na dan, 3-5 puta sedmično, uz trening snage 2-3 puta sedmično), kao i rehabilitacija tjelesnom vježbom pod nadzorom ljekara, preporučuju se uz postepeno povećanje intenziteta vježbi. Kardiorehabilitacija i banjsko liječenje imaju važnu ulogu u oporavku pacijenta. Pacijent mora znati da fizička aktivnost neće izazvati novi infarkt miokarda. Prekomjerno forsiranje i samodokazivanje se ne preporučuju i ne bi trebalo da budu cilj tjelesnih vježbi.

I NA KRAJU….

Samodisciplina i motivacija su izuzetno važni, stres menadžment je neophodan, a podrška okoline esencijalna. Kontrola vrijednosti krvnog pritiska do ciljnih < 130/80 mmHg je imperativna, kao i kontrola vrijednosti LDL (lipoproteini male gustoće) holesterola do ciljnih < 1.8 mmol/L.

Život nakon akutnog infarkta miokarda se nastavlja uz zdravi životni stil i povratak svakodnevnim obavezama. Život nakon infarkta može i dalje biti kvalitetan, ali je važna volja i želja za životom samog pacijenta. Obavezna je kontrola simptoma anksioznosti i depresije.

Povjerenje u ljekara je jako bitno, a simbioza pacijenta i ljekara je jedini ispravan put.